Na današnji dan proizvedena kamionska legenda, prvi FAP ‘kljunaš’!

Baš 30. listopada 1953. u Priboju proizveden prvi FAP ‘Kljunaš’, sve ostalo je legenda…

Kako piše Autoportal.hr prije 65 godina, na jugozapadu Srbije, tromeđi s BiH i Crnom Gorom, pokrenuta proizvodnja robusnih kamiona po licenci švicarsko-austrijske tvrtke Saurer Werke

Kad je 1983. emitirana kultna američka TV serija Vjetrovi rata, u nekoliko emisija nije bilo teško prepoznati središte Zagreba, koje je ‘glumilo’ centar Berlina, sjedište Wehrmachta bilo je u Mimari, a u prvim kolonama ratnih njemačkih kamiona ponosno je tutnjao legendarni jugoslavenski kamion FAP 1314 ‘Kljunaš’, ‘izvornog’ stila s kraja 1930-ih.

Česti su bili na našim cestama, temelj gospodarstva i građevinarstva, prevozili su grube, rasute terete, naravno i ‘luksuznije’, ali za takve bio je prvenstveno namijenjen mariborski TAM 5000. Manji kamioni bivše države bili su ‘Tamić’ TAM 2000 i ‘Zastavica’ Zastava 615. Tek krajem 1980-ih gospodarski se program širi…

Najveći je trag, postavši kamionskom legendom bivše države, ostavio FAP ‘Kljunaš’, koji danas slavi 65. rođendan – 30. listopada 1953. u tvornici FAP na jugozapadu Srbije, tromeđi s BiH i Crnom Gorom, pokrenuta je proizvodnja robusnih kamiona po licenci švicarsko-austrijske tvrtke Saurer Werke.

Fabrika automobila Priboj službeno je osnovana 29. srpnja 1952., a prvih je 17 kamiona, nosivosti 4 i 6 tona, sklopljeno u posljednja dva mjeseca 1953.

Najpoznatiji je model bio 1313/1314, koji je s početnih 85 i 100 KS pojačan na 130 i 145 KS. Proizvodio se u 14 verzija, od 1962. do raspada bivše države, a potom u malim serijama do 2003. Dužina mu je bila od 5842 do 7927 mm, korisna nosivost od 7500 do 8000 kg, u verzijama sandučar, kiper, tegljač, cisterna, dizalica te u nekoliko vojnih inačica, sa stražnjim i 4×4 pogonom.

Najveća je brzina bila 62 i 68 km/h, bio je dakle spor, ali žilav i pouzdan. Nosio je i teglio, bio nezaustavljiv i neuništiv. Proizvodnja stabilno raste, a šasije se nerijetko isporučuju karoserističkim radionicama u Zagrebu, Splitu i Ljubljani, koje na njima kreiraju specijalne izvedbe kamiona i autobusa.

Bivša država ‘nije vrijedila’, ali proizvodilo se i gradilo… Vlastiti modeli dolaze 1965., a od 1970. sve je tješnja tehnološka suradnja s Daimler-Benzom.

Premda su FAP-ovi kamioni izvoženi na razna tržišta, raspadom Jugoslavije i gubitkom stabilnog domaćeg tržišta, počinju problemi. Tvrtka je ipak uspjela životariti sve do 30. svibnja 2017., kad je službeno ugašena.

Autor: Dino Milić-Jakovlić i Željko Marušić          Izvor: Autoportal.hr

Comments

comments